Beograd je strašno zagađen, pa je ovaj moj prevod od pre par godina na starom sajtu Ulica za bicikliste pokušaj preživljavanja. Po Rojtersu Srbija bi trebala da potroši preko 15 biliona evra da bi regulisala emisiju CO2 i zagađenje.
Već deset meseci, od Nove godine kada sam osetila da sam bolesna ne vozim bajk onako intenzivno kao decenijama ranije. Ipak blagodeti biciklizma su tako veliki da prilično dobro podnosim i hemoterapiju kojoj sam posle operacije u Narodnom frontu izložena. Dosta sam pisala o tome.
Iako na hemoterapiji i dalje vozim bajk do posla (i radim, nisam na bolovanju 🙂 ) što je neka četiri kilometra i svako veče pređem u šetnji sa psom minimum 6 – 7 kilometara.
U našem domu postoji auto, moram da istaknem. Jedan mali pežo koji koristimo samo za zaista nemoguć drugačiji prevoz.
Želite da živite duže? Smanjite rizik od raka? I bolesti srca? Tada idite biciklom na posao, kažu naučnici.
Najveća studija o ovome povezuje korišćenje dva točka sa prepolovljenim rizikom od raka i srčanih bolesti.
Studija rađena na 250.000 britanskih ispitanika koji putuju pet godina do posla, je takođe pokazala da i pešaćenje ima neke prednosti u odnosu na korišćenje javnog prevoza ili vožnju automobilom.
Tim u Glazgovu je utvrdio da biciklizam nije učinio ništa loše za snagu kada je postao deo rutine – za razliku od odlaska u teretanu.
Petogodišnja studija je uporedila ljude koji su imali „aktivan“ odlazak na posao sa onima koji su bili uglavnom nepokretni.
Aktivni putnici
2.430 onih koji su praćeni su umrli, 3.748 su sa dijagnozom raka i 1.110 je imalo srčanih problema.
Ali, tokom studije, redovni biciklizam smanjio je rizik od smrti od bilo kog uzroka za 41%, učestalost raka za 45% i srčanih oboljenja za 46%.
Biciklisti koji voze u proseku 30 milja nedeljno, ali i dalje voze, imaju najveću zdravstvenu blagodet.
Hodanje smanjuje verovatnoću od srčanih bolesti, ali korist je uglavnom za ljude koji hodaju više od šest milja nedeljno.
„Ovo je zaista jasan dokaz da ljudi koji putuju na aktivan način, posebno biciklom, mogu biti na nižem riziku“, rekao je dr Džejson Gil sa Univerziteta u Glazgovu, za BBC.
Zašto je biciklizam zdrava opcija
Treba li biciklizam dozvoliti na trotoarima?
Da li bi ovih pet promena zaista pomogli biciklistima?
„Treba da ideš na posao svaki dan pa ako to radiš biciklom, snaga tvoje volje postaje snaga tvoga tela.“
„Ono što nam je zaista potrebno da uradite je da promenite našu infrastrukturu da bi se lakše vozili. Moramo imati biciklističke staze, mogućnost lakšeg stavljanja bicikla u vozove, tuševe na poslu“
Ljudi koji putuju u kombinaciji biciklizma i javnog prevoza u njihovom putovanju, takođe imaju zdravstvene benefite.
Bez daha
Put studije, inače objavljene u British Medical Journal, znači da nije moguće utvrditi jasno uzroke i posledice.
Međutim, biciklistički efekat je i dalje tu i nakon prilagođavanja statistike za uklanjanje efekata drugih potencijalnih uzroka kao što su pušenje, ishrana i težina ispitanika.
To znači da biciklizam kao razlog smanjenja rizika od raka ne može biti umanjen u studiji.
Druga objašnjenja uključuju da su biciklisti vitkiji (iako nisu manje mase) i nižih nivoa zapaljenskih procesa u telu.
Smatra se da je biciklizam bolji od hodanja kao vežba, jer je vožnja i duža i intenzivnija.
Kler Hajd iz Cancer Research UK, rekao je: „Ova studija pomaže da se istakne potencijalna korist od izgradnje tela u svom svakodnevnom životu.
„Ne treba da idete u teretanu ili trčite maraton.“
„Sve što vam je to, da ste malo ugrejani i bez daha – bilo da bajkom idete na posao ili obavljate neke svakodnevne poslove…pomoći će da osetite razliku.“
Jedino što bih dodala….Izgleda da bi nošenje maske u ovom gradu bilo sasvim prikladno. I na biciklu, nažalost.
I need your support to keep delivering quality journalism and literature to maintain our openness and to protect my precious independence. Every reader contribution, big or small, is so valuable. Support me from as little as 1€ – and it only takes a minute. Thank you.
pretplata i podrška https://www.patreon.com/aleksandranm
1 Повратни пинг